Šta su Faberžeova jaja

Faberžeova jaja

Faberzeova-jaja-76Izbegavši iz Francuske Gustav Faberže, pripadnik francuske hugenotske porodice, doselio se u Petrograd 1842. godine, gde je otvorio prodavnicu nakita. Njegov sin Gustav Peter Karl se školovao u Petrogradu, Francuskoj i Engleskoj, da bi 1870. preuzeo radnju od oca.

Gustav je uveo mnoge novine, pa je počeo i da prozvodi nakit na kreativan način. Tako je 1882. godine na Panruskoj izložbi u Moskvi dobio zlatnu medalju za svoj rad. A zatim i priznanja na izložbi u Nirnbergu, Stokholmu i u Parizu 1900. godine na Svetskoj izložbi.

Za carsku porodicu i rusku aristokratiju je 1883. godine počeo da izrađuje nakit. Ali ono po čemu je ostao zapamćen su unikatna uskršnja jaja, danas poznata u svetu kao Faberžeova jaja. Prvo takvo uskršnje jaje, Faberže je izradio za ruskog cara Aleksandra III i time je ušao u legendu savremenog juvelirstva. Ovo, prvo jaje je bilo namenjeno za poklon carici Mariji Fjodorovnoj. Zlatno jaje, presvučeno belim emajlom se otvaralo, a unutra je bilo zlatno žumance u koje su bili smešteni pilići od raznobojnog zlata, kao i model carske krune Rusije sa sićušnim rubinom, jajastog oblika. Kako se ovo jaje vrlo dopalo carskoj porodici, uveden je običaj da Faberže za svaki Uskrs izradi novo jaje, sve do 1916. godine.
Još jedno, od ukupno 50 jaja je ostalo posebno primećeno. Bilo je to jaje koje je 1897. godine car Nikolaj poklonio carici Aleksandri. Jaje od crvenog zlata u žutom emajlu sa granom lolbera od zelenog zlata. Na vrh jajeta je smešten veliki dijamant, a okolo njega brilijanti. Monogram carice Aleksandre je od roze dijamanata. U unutrašnjosti jajeta se našla replika zlatnih carskih kočija, sa prozorima od gorskog kristala I točkovima od platine.

Zanimljivo je pomenuti da je znak, odnosno žig kuce Faberže bio ćiriličan, a svaki specijalista koji je bio kreator nakita imao je svoju, ličnu oznaku. Nove prodavnice Faberžeovog nakita su otvorene prvo u Moskvi, 1900. godine, a zatim i u: Odesi. Londonu i Kijevu.

Faberže je sahranjen u Lozani 1920. godine, gde je pronašao utočište posle Revolucije.

Photo source: Pixabay, Unsplash, Pexels

Similar Posts