Pad Beograda pod Tursku vlast (1521)

Turci su osvojili Beograd 1521 godine

Turci su osvojili Beograd 1521. godine. Pripreme za ovaj pohod vršene su u Turskoj veoma brižljivo.

Prilike u Beogradu potpuno su odgovarale turskim namerama. Grad se nalazio u veoma lošem stanju, zapušten. Banovi nisu mogli da se suprotstave velikoj turskoj ofanzivi, čak i da su preduzeli sve što su mogli.

Glavnina turske vojske početkom jula 1521. godine opsedala je Šabac. Šabac se predao napadaču tek kada su iscrpljene sve snage odbrane. Glave branilaca bile su nabijene na kočevima duž druma kojim je sultan prolazio. Jedan deo vojske on je poslao u Srem, gde Turci „letehu kao zmije krilate”. Za to vreme borba oko Zemuna već se privodila kraju. Grad je prethodno bio razrušen bombardovanjem. Pojedini branioci grada pokazali su izuzetnu hrabrost. Vojnike, koje su zatekli u Zemunu, Turci su pobili, a stanovništvo odveli u roblje.

Pad Beograda pod Tursku vlast 1521
Pad Beograda pod Tursku vlast

Poslednja faza opsade Beograda

Posle pada Zemuna i osvajanja Srema opsada Beograda je prešla u poslednju fazu. Krajem jula 1521. godine pred grad je stigla glavnina turske vojske na čelu sa sultanom. Njegov logor se nalazio kod Zemuna, odakle je posmatrao razvoj borbe. Napad je bio organizovan s tri strane: sa savske, s obale Dunava i Ratnog ostrva. Početkom avgusta počeli su prvi juriši na grad, usmereni uglavnom na Donji grad. Borbe su vođene uz velike obostrane žrtve. U Vudimu se 10. avgusta već znalo da je varoš zauzeta i da se stanovništvo i vojska nalaze u tvrđavi, koja još pruža otpor neprijatelju. Predaja grada bila je samo pitanje vremena. Pošto pomoć nije stizala, poslednjih dana avgusta zapovednici grada su stupili u pregovore sa sultanom.

29. avgusta 1521 Turska osvaja tvrdjavu i postavlja svoje zastave

Za predaju tvrđave tražili su slobodan prolaz za sve branioce. Pošto je sultan prihvatio ovaj predlog, 29. avgusta 1521. godine ušli su prvi odredi janičara u beogradsku tvrđavu. Odmah su istaknute raznobojne turske zastave na gradskim kulama, a vojska i stanovnici napuštali su Beograd. Nekoliko dana kasnije sultan Sulejman Veličanstveni prešao je u Beograd i pošto je pregledao grad, naredio je da se obnovi i da se hrišćanske crkve pretvore u džamije. Beograd je snabdeven jakom vojnom posadom, velikim brojem topova i potrebnog oružja. Pošto su obavljeni najvažniji poslovi i nagrađeni zaslužni pojedinci, sultan je napustio pogranične oblasti koje je obišao na svom povratku u Carigrad. Turci nisu nastavili ratovanje u Ugarskoj. Cilj pohoda je bilo osvajanje Beograda.

Srbi su protertani u Tursku

Po naredbi sultana, Srbi, stanovnici Beograda, proterani su u Tursku. Oni su naseljeni u okolini Carigrada, i u samom gradu. Tu su podigli svoju crkvu u kojoj se čuvala ikona Bogorodice koju su poneli sa sobom. Tek nedavno je ova crkva izgorela u jednom požaru. Na Srbe Beograđane iz tog vremena podsećaju nazivi u Carigradu koji i danas postoje — beligradske šume, beligradska mala, beligradska kapija…

Photo source: Pixabay, Unsplash, Pexels

Similar Posts