Kako se prave parfemi

Da li ste se ikada zapitali kako se pravi čudesna mirisna tečnost, zvana parfem, koju koristite svakodnevno, skoro automatski? Da bi ste Vi mirisali prijatno i odisali svežinom i zavodljivošću, bilo je potrebno da prodju vekovi usavršavanja procesa pravljenja parfema. Ipak, oni prvi, arapski, mogu dostojanstveno stati na crtu modernim notama.

Veština i umetnost pravljenja parfema datira iz vremena pre nove ere. Najpre su se mirisne tečnosti pravile u Egiptu, Rimu i Grčkoj. Tek kasnije,u novom veku, autori parfema radjaju se i stvaraju u Španiji, Italji, Francuskoj…

Ipak, i tada i danas, pravljenje dobrog parfema je komplikovano i složeno, a za neke predstavlja pravu umetnost. Treba dobro proceniti koje sastojke izabrati, na koji način ih sjediniti, kako pakovati. Ali, iako je mnogo vremena prošlo od kako je jedna Egipćanka stavila na svoju kožu prvi parfem na svetu,  proizvodnja mirisa, nekad i sad,  tehnološki  je u jako bliskoj vezi.

Kako se prave parfemi

Prvi parfem – ružina vodica

Izvlačenje ulja iz cvetova, listova i drugih delova biljaka vrši se destilacijom koju su otkrili Persijanci. Ova procedura koristi se i danas. Prvi cvet od kog je napravljen parfem bila je, pogadjate – ruža. Ubrzo se krenulo sa ekstrakcijom ulja iz limuna, pomorandže, lavande…

Ono što moderne parfeme razlikuje od nekadašnjih ružinih vodica jesu sintetički sastojci. Pravljenje parfema od potpuno prirodnih sastojaka je jako skupo a proces duže traje. Prirodni sastojci koji potiču od biljnih ili životinjskih sirovina su skupi, nekad nedostupni. Da bi se dobila bočica potpuno prirodnog parfema od ruže, potrebno je mnogo, mnogo latica, kako bi se izvuklo aromatično ulje iz njih.

Sastojci životinjskog porekla poput mošusa koji se dobija od jelena, zatim sirovine koje se dobijaju od dabrova ili kitova, jasno je,  još su skuplji i komplikovaniji za korišćenje.

Razvojem tehnologije, navedeni sastojci mogu se dobiti na veštački način. Tako se jeftinije i brže, kombinovanjem hemikalija dobija nahiljade mirisnih nota.

Istorija kaže da su najbilji izradjivači parfema bili Rimljani koji su parfimisali čak i svoje životinje! Takodje, za vreme priređivanja bogatih slavlja, mirisima su natapali krila ptica, koje bi zatim puštali iz kaveza da lete po prostoriji u kojoj se jede i slavi.

U dvanaestom veku, u parfeme ulazi etil alkohol koji omogućava dobijanje visoko kvalitetnih prečišćenih esencijalnih ulja iz cvetova biljaka.

parfem od ruza

Zanimljivosti

U Portugaliji I Španiji, prvi su počeli sa proizvodnjom parfimisanih rukavica.

Luj XV, francuski vladar, parfeme je koristio umesto sapuna i vode.

Pariz je tek u XIX veku postao „postojbina“ parfema i toaletnih voda.

Kreiranje parfema

Parfemi predstavljaju harmoniju nekoliko sastojaka. Metoda “Žan Karl”  podrazumeva postojanje baze parfema. Najpre biramo dve note koje će biti ključne komponente. Zatim se dodaje treća komponenta I ova “trojka” je zapravo baza parfema. Svi sastojci moraju dobro da odstoje pre mešanja.

Da bi miris bio harmoničan, te tri note su obavezne i zovu se: top note, note srca i bazne note  Nota srca je, pogadjate, najvažnija kada je u pitanju posebnost i ideja kreatora, naravno isključivo u kombinaciji sa ostale sve.

Sigurno znate da će svaki miris biti bar malo drugačiji na koži nekog drugog, nego kada ga Vi nosite. Svakako da je dobar parfem uvek onaj, koji ostaje dugo vezan za kožu i trajan je, ali treba znati da mnogo zavisi i od toga kakvu kožu imate.

Parfemi imaju bolji kontakt sa masnom kožom, kod suve kože miris se lakše rasporedjuje po površini. Kod glatke kože parfem brže isparava, dok ga gruba koža duže čuva.

Evo jedne prostije klasifikacije parfema u odnosu na sastojke

  • Floralni  i voćni –  miris voća, limuna, ruže, slatkog, šumskog cveća…
  • Zelen – svežina I mirisi trave, drveća, borovine…
  • Orijentalni – jaki, teški mirisi vanile, drveta…
  • „Chypre“ – miris limuna i sandalovog drveta, mahovine sa elementima cveća;
  • „Citrus“ – kombinacija zelenih i cvetnih parfema
  • „Leather“ – miris kože;
  • „Fougere“ – miris na paprat, sandalovo drvo, mahovinu

Ljudsko čulo mirisa ume da prepozna oko  9000 različitih mirisa. Možda ova brojka pokazuje zašto smo toliko impresionirani umetnošću kreiranja parfema.

Photo source: Pixabay, Unsplash, Pexels

Similar Posts