Topčiderski park Beograd
Istorijat
Uređenje Topčidera, odranije poznatog po bogatstvu šume i izvora vode, otpočelo je početkom 1831. godine kada je knez Miloš namerno gradio svoj konak što dalje od Beograda i turskih topova s tvrđave, Planove za ovu zgradu izradio je prvi beogradski arhitekt Hadži Nikola Živković. Ona je građena u istom stilu kao i konak kneginje Ljubice, ali sa znatno skromnijom spoljnom dekoracijom. Međutim, unutrašnji detalji su bogato obrađeni. Na spratu se nalazi divanana, čije drvene tavanice imaju lepo ukrašene rozete. U odajama za stanovanje ističu se obrađene tavanice i udubljenja u zidu puna baroknih motiva.
Konak je niz godina bio dvor vladara autonomne kneževine Srbije. U konaku je 1839. godine abdicirao knez Miloš i, posle povratka u Srbiju, proveo poslednje dve godine svoga života.
Muzej Prvog srpskog ustanka
Povodom proslave 150-godišnjice početka srpske revolucije, 1954. godine, izvršena je adaptacija zgrade za smeštaj Muzeja prvog srpskog ustanka, koji se sada nalazi u njemu.
Topčiderska crkva
Topčiderska crkva (posvećena sv. apostolima Petru i Pavlu) u blizini konaka građena je 1833—34. godine. Služila je kao dvorska kapela. Pored crkve je kuća za sveštenika, koja ima odlike balkanskog stila gradnje.
![Topčiderska crkva - Svetih apostola Petra i Pavla](https://saznajlako.com/wp-content/uploads/2013/11/Topciderska-crkva.jpg)
Prilikom podizanja pomenutih objekata počelo je uređivanje okoline koja je otada „bila čair za ispašu i vezirovih konja i artiljerijsko vežbalište“ u dolini – Tobdži-dere – po kojoj je ceo kraj i dobio ime Topčider. Tada je bilo zasađeno mnogo sadnica, naročito platana. Predanje kazuje da je jedna sadnica platana, po naređenju kneza Miloša, zasađena u krečanu pred konakom. Povoljni uslovi doprineli su da je ovaj platan dostigao velike dimenzije. Oko konaka se do danas održala neka stablja a jedan platan po svojoj razgranatosti i lepoti ubraja se u najlepše u našoj zemlji.
Terazijska česma
U crkvenoj porti nalazi se Knez-Miloševa česma. Spomen-česmu po nalogu kneza Miloša radili su italijanski majstori i 1860. godine je postavljena na Terazijama. Godine 1911. česma je premeštena ponovo vraćena u park. Da bi 1975 česma bila ponovo vraćena na terazije, ali ne na isto mesto na kom ej rpvobitno bila
Obelisk u Topčiderskom parku
U blizini je i spomen-stub iz 1859. godine. Kameni obelisk s bronzanom vazom na vrhu izradio je kamenorezac F. Loran. Njime je knez Miloš hteo da sačuva uspomenu na svoj povratak u Srbiju i početak svoje druge vlade (do 1860.).
![Obelisk u Topčiderskom parku](https://saznajlako.com/wp-content/uploads/2013/11/obelisk-u-topcideru.jpg)
Prvi električni tramvaj u Beogradu 1894 godine
U drugoj polovini prošlog veka nadležni organi su odvajali izvesna sredstva za ulepšavanje ovih zelenih površina. Uređivane su aleje s cvećem i ukrasnim šibljem i negovane su ljupke životinje. Godine 1867. popravljene su sve česme i izvori, a 1894. pušten je na topčiderskoj pruzi prvi električni tramvaj u Beogradu.
![Prvi elektrićni tramvaj u Beogradu](https://saznajlako.com/wp-content/uploads/2013/11/prvi-elektricni-tramvaj-u-beogradu.jpg)
U parku se nalaze još dva spomenika: metalna figura „Žetelice“, koju je izradio 1852. godine vajar E. Kimmel, i spomenik švajcarskom publicisti dr Arčibaldu Rajsu (1876—1930.) koji je izvršio anketu o teroru okupatora u Srbiji za vreme prvog svetskog rata. Bronzanu figuru, koja je postavljena 1931. godine, radio je vajar Marko Brežanin.
Između dva rata u parku i šumama Topčidera sakupljala se napredna radnička, srednjoškolska i studentska omladina.
Park Topčider čini omiljeno izletište Beograđana. U topčiderskom parku nalazi se nekoliko restorana s lepim baštama, i letnja pozornica. U neposrenoj blizini restorana Doma garde nalazi se prostrani bazen za kupanje i za plivačke i vaterpolo utakmice.