Važnost higijene školske zgrade i školskih prostorija

Higijena školskih objekata

Školska zgrada treba da je u mirnoj ulici, daleko od fabrika, bolnica i velikih zgrada, da bi joj provetravanje i osvetljenje bili osigurani. Ona mora biti na pristupačnom terenu, na uzdignutom mestu i poroznom zemljištu, blizu parka i zelenila, i ne mnogo udaljena od stanova školske dece koja je pohađaju. Položaj zgrade mora biti takav da Sunčevi zraci mogu prodirati u unutrašnjost zgrade. On uglavnom zavisi od klime. Konstrukcija zgrade treba da odgovara zahtevima higijene, tako da provetravanje, osunčavanje, grejanje i osvetljenje zadovoljavaju potrebe školske dece. U principu, školska zgrada treba da je prizemna, ali se u većim gradovima, zbog uštede u prostoru, pribegava zidanju spratova.

Školsko dvorište ne sme da ima jake nagibe, ali u njemu a ni u blizini školske zgrade ne sme da se zadržava voda. U dvorištu treba da je zasađeno drveće, koje će štititi zgradu od prašine, a leti davati prijatnu hladovinu. Visoko drveće, zbog guste senke, treba saditi malo dalje od zgrade. Travnjak, nisko zelenilo i cveće doprinose lepom izgledu. Igralište u dvorištu treba da je posuto sitnim čistim šljunkom ili pokriveno gustom travom. U dvorištu ne sme biti krupnog kamenja niti drugih predmeta kojima bi se deca mogla povrediti.

Higijena skolskih objekata
Higijena školskih objekata

Školske učionice

Školska zgrada ima glavne i pomoćne prostorije. Glavna prostorija je školska učionica. Učionica treba da je pravougaonog oblika, dugačka do 10, a široka do 6 m Veća učionica zamara i đake i nastavnike. Kubatura zavisi od broja đaka. Po pravilu, na jednu učionicu dolazi do 30 đaka a na jednog đaka 5 do 7 kubnih metara prostora. Prozori treba da su veliki. Najbolje je kad je njihova ukupna površina ravna površini poda, ili da iznosi bar dve njene trećine. Osvetljenje je najbolje ako je prirodno tj. dnevna svetlost i ako učenicima dolazi sa leve strane. Neophodan je dobar stalni uređaj za provetravanje učionice, jer se vazduh mora neprekidno menjati da bi se u dečjem organizmu vršila razmena gasova i pravilno održavala toplota.

Pored toga, često provetravanje otvaranjem prozora glavni je uslov da se vazduh obnovi bar četiri puta u jednom satu. Zagrevanje učionice je važno. Način grejanja treba da je takav da ne isušuje vazduh niti da ga zagađuje proizvodima sagorevanja. Najbolje je centralno loženje, a za male škole lokalno zagrevanje kaljevim pećima. Zidovi, pod i tavanica treba da su konstruisani tako da se čistoća lako održava. Podovi treba da su od tvrdog drveta ili ksilolita i ne smeju biti hladni. Zidovi ne smeju propuštati zvuk. Zidovi i tavanica treba da su belo okrečeni, i zidovi pri dnu obojeni masnom bojom bar jedan metar visoko.

Garderoba

Od pomoćnih prostorija važne su garderobe, gde deca ostavljaju gornje odelo. One takođe treba da se dobro provetravaju i greju da bi se eventualno mokro odelo moglo očistiti. Čiviluci moraju biti raspoređeni tako da se učenici mogu brzo svući i obući a da se ne tiskaju jedan uz drugog, što je važno radi izbegavanja zaraze. Najbolje je ako su čiviluci udaljeni jedan od drugog bar jedan metar, a vešalice 35 santimetara.

Stepenice i hodnici

Treba da su dovoljno široki i dobro osvetljeni. Ako se hodnici koriste za odmor između časova, moraju biti prostrani toliko da iznose bar polovinu površine učionica. Prozori treba da su široki i postavljeni sa strane, stepenice da su blagog nagiba, sa ogradama i odmorištima, a ulazi prostrani.

Održavanje čistoće u školskim prostorijama

Deluje vaspitno i ima zdravstveni značaj, jer čuva zdravlje učenika i nastavnika. Održavanjem čistoće čuva se zgrada od kvarenja i propadanja.

Za održavanje čistoće vrlo je važna borba protiv prašine u školi. Školska prašina stvara se od ulične prašine i blata koji se unose sa obućom i odelom. U njoj ima i delića krede i organskih materija, među kojima su zarazne i nezarazne klice. Teži delići prašine sležu se na predmete, lakši lebde. Ako se čisti suvim predmetom, suvom metlom ili krpom, prašina se uzvitla. Isto tako prašina se podigne ako učenici skaču i trče po učionici.

Sa tog razloga patos se čisti vlažnim predmetima. Sve klupe treba izmaći, okrenuti i prebrisati vlažnom krpom; zidovi, ukoliko su obojeni masnom bojom, takođe se obrišu vlažnom krpom. Brisati možemo i krpom prethodno potopljenom u podesno dezinfekciono sredstvo, kao što je 3% rastvor lizola. Pod se premazuje naročitim uljem ili mašću za parket. Prilikom čišćenja treba prostorije dobro provetravati. Prozore treba redovno prati, jer prljavo, prašnjavo staklo ne propušta svu svetlost nego, otprilike, samo polovinu.

higijena skolskih prostorija
Higijena školskih prostorija

Ne samo učionice već i sve ostale prostorije moraju se održavati čisto i uredno.

Jedanput godišnje, za vreme velikog raspusta, okreče se sve prostorije, opere ili oboji nameštaj i učila i izvrše se potrebne opravke.

Dvorište se takođe mora održavati čisto. Svako nagomilavanje đubreta pomaže razmnožavanju muva i rasprostiranju zaraznih bolesti.

Od važnosti je, kao što je već rečeio, da se deca izmalena navikavaju na red i čistoću. Učenici treba da dolaze čisti i oprani u školu, da brišu noge pre ulaska, po mogućstvu menjaju obuću, i održavaju red i čistoću.

Tabla treba da se briše vlažnom a ne suvom krpom.

Eventualne dezinfekcije obavljaju se pri pojavi zaraznih bolesti, posle čega se vrši temeljno pranje i provetravanje.

Higijena školskog nameštaja

Koliko je važna higijena školske zgrade toliko je važna i higijena samog nameštaja i učila. Školski nameštaj treba da je takav da se lako održava u čistom stanju, da odgovara uzrastu učenika, da je jak, da nije skup i da lepo izgleda.

Higijena skolskog namestaja
Higijena školskog nameštaja

Higijena školskih klupa

Dobre su ako učenik u njima sedi udobno, ako mu nisu pritisnuti ni grudni koš ni trbuh, i ne napreže mišiće ni vid. Ako su klupe nepravilne, učenik se brzo zamara. Ima više vrsta klupa. Smatra se da su najbolje klupe sa dva sedišta, sa spojenim i malo nagnutim stolom. Sedišta treba da su dovoljno visoka i široka, da nisu udaljena od stola, već da zalaze delom ispod njega, a pri ustajanju da se podižu. Odvojene stolice kao sedišta nisu praktične, jer stvaraju šum pri odmicanju i primicanju.

Ali nije dovoljno samo da su klupe dobre, već i da se đak u njima pravilno drži.

Photo source: Pixabay, Unsplash, Pexels

Similar Posts